Očuvane šume u službi prirode i ljudi

by Mustafa Zvizdić
264 views

7. oktobra se po peti put od ustanovljavanja obilježava Dan zaštite Dinarida. Obilježavanjem Dana zaštite Dinarida ukazuje se na važnost prirodnog i kulturnog naslijeđa zemalja Dinarskog luka, kao i isprepletenost prirodnog bogatstva i kulturno – istorijskih vrijednosti ovog po mnogo čemu posebnog prostora u Evropi.

U tom cilju, ove godine želimo da ukažemo na osjetljivost i ugroženost  šuma i šumskih kompleksa kako u zaštićenim područjima tako i na čitavoj teritoriji Dinarida, kao i potrebu dodatnih napora na regionalnom i nacionalnim nivoima za unapređenje i očuvanje ovih važnih ekosistema.

Šumski ekosistemi su najzastupljeniji i jedni od najvažnijih ekosistema na području Dinarida, koji predstavljaju jedan od šumama najbogatijih regiona u Evropi. Ovo bogatstvo se odlikuje ne samo velikom površinom pod šumama, nego i velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta koje žive u šumskim ekosistemima, kao i ljepotom predjela.

Pošumljenost u Dinaridima se kreće od 31% u Srbiji do čak 61.5% u Crnoj Gori i 62% u Sloveniji, što je znatno više od prosjeka u EU (39%).

Očuvanje šuma i drugih ekosistema jedan je od 17 globalnih ciljeva Ujedinjenih nacija koji čine Program održivog razvoja do 2030. godine. Takođe, Akcioni plan za provođenje Zelene agende za Zapadni Balkan kao jednu od obaveza predviđa razvijanje i primjenu Plana za obnovu šumskih pejzaža Zapadnog Balkana do 2023.

Značaj šuma je višestruk. Osim što obezbjeđuju hranu, čistu vodu i građevinski materijal, ublažavaju posljedice klimatskih promjena, štite zemlju od erozije, staništa su mnogih divljih vrsta biljaka i životinja, a poboljšavaju i kvalitet našeg života.

Međutim, i pored takvog značaja, šume i šumski ekosistemi Dinarida su usljed postojećih društveno-ekonomskih prilika sve više ugroženi. Glavni razlog nestanka šuma je njihovo neodrživo korišćenje, zasnovano na prekomjernoj upotrebi. Drvo se pretežno eksploatiše za potrebe ogrjeva i drvne građe. Značajan faktor uništavanja šuma predstavlja i nelegalna sječa, koja je i dalje zastupljena u određenim djelovima Zapadnog Balkana. Čista sječa, nezavisno od veličine površine na kojoj se obavlja, izaziva nestanak i fragmentaciju prirodnih staništa mnogih divljih vrsta biljaka i životinja. Takođe neplanska i nelegalna sječa šuma dovodi do izraženih erozija zemljišta i pojave klizišta. To za dalju posljedicu ima i remećenje podzemnih tokova i presušivanje izvora koji u ruralnim područjima bogatim šumama predstavljaju osnovni izvor vode za piće lokalnog stanovništva.

Pored nelegalne sječe, učestalost i intenzitet šumskih požara na nivou pejzaža, otvorenih prostora su u porastu usljed sve izraženijih klimatskih promjena. To dovodi do smanjenja otpornosti šumskih ekosistema i ostavljaju ogromnu mogućnost da šume budu izložene ostalim rizicima kao što su različite bolesti ili štetočine.

Ovo zahtijeva bolju pripremljenost i efikasne dogovore, ali i holističko i temeljno preispitivanje i upravljanje šumskim ekosistemima ne samo u zaštićenim područjima već i šire na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou. Zajednički interes i potreba zemalja Dinarskog luka su povećanje otpornosti zapadnobalkanskih šuma i pejzaža što se može postići samo zajedničkim naporima kroz poboljšanje regionalne saradnje kako bi region bio što bolje pripremljen za suočavanje sa rizicima i prijetnjama po šumske ekosisteme. Stoga Parkovi Dinarida kao regionalna organizacija pozivaju sve aktere, donosioce odluka, upravljače zaštićenih područja, šumare, privatne vlasnike šuma, da ulože dodatne napore na uspostavljanju dugoročne međuresorne saradnje, regionalnih i nacionalnih mreža i jačanju kapaciteta u cilju efikasnog odgovora na sve izraženije pritiske na šumske ekosisteme u području Dinarida. Samo uz širi pristup zasnovan na nacionalnom i međunarodnom znanju i stručnosti, ostvarivanje saradnje svih sektora, uključivanjem zajednice i ključnih učesnika i razvoj zajedničkih politika i strategija  možemo doprinijeti povećanju otpornosti šuma, njihovom očuvanju i održivom upravljanju u Dinaridima.

Povezane objave