skakavac logo spomenik prirode (1)

Skakavac

Područje Skakavca opremljeno je planinskim mobilijarom za boravak u prirodi, odmor i relaksaciju cijele porodice. Pruža izvanredne uslove za planinarenje, brdski biciklizam i razne vrste ekstremnih sportova. Najveća atrakcija je jedan od najvećih vodopada na Balkanu, visok 98 metara.

m
Visina
,70ha
Površina
0
Viših biljaka

Jedan od najvećih vodopada na Balkanu

Prirodna i kulturna baština

Uslijed relativno izražene heterogenosti ovog područja u smislu geološke podloge, tipova zemljišta, reljefa, hidrografske mreže, te drugih faktora, ovo područje se odlikuje veoma visokim stepenom biološke raznolikosti.


Na ovom prostoru konstatovano je oko 1.500 viših biljaka, kao i visok procent vrsta endemičnog karaktera. Navedeno je oko 100 vrsta dinarskog, 120 vrsta balkanskog, 40 vrsta jugoistočnoevropskog rasprostranjenja.


Takođe je potvrđeno prisustvo niza interesantnih i rijetkih vrsta biljaka koje imaju značajanu ekološku, fitocenološku i biljnogeografsku dijagnostičku vrijednost.
Na ovom području dominiraju smrčevo – jelove šume, Abieti-Piceetum illyricum i bukovo-jelove šume sa smrčom, Abieti-Fagetum illyricum .
Na izražajnim nagibima terena, na plitkim karbonatnim tlima, u neposrednoj blizini vodopada razvijene su termofilne šume i šikare crnog graba i jesenje šašike, Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae,te crnog graba i crnog jasena Orno-Ostryetum carpinifoliae.


Ispod vodopada ove šume i šikare na blažim nagibima terena prelaze u termofilne bukove šume Seslerio autumnalis-Fagetum moesiaceae.
Na stijenama oko vodopada razvija se vegetacija koja obiluje endemičnim i reliktnim vrstama kao što su: Edrianthus jugoslavicus, Crepis cinarica, Dianthus kitaibelii, Sesleria angustifolia, Daphne alpina, Atamatha cretensis, Moehringia bavarica, Potentilla persicina i dr.


Šire područje vodopada Skakavac je jako bogato medicinskom i medonosnom florom, te se na ovom prostoru nalazi nekoliko stotina ljekovitih, aromatičnih, i vitaminskih biljaka, među kojima se naročito ističu trava od utrobice Gentiana asclepiadea, ukras mezofilnih šuma i šikara, veoma ljekovita, ali i ugrožena vrsta, jetrenjaka Anemone hepatica, sve ugroženija vrsta termofilnih šuma i šikara, te i mnoge druge.


Područje karakteriše i veliko bogatstvo vrsta gljiva, među kojima su većinom jestive i ljekovite vrste poput martovke Hygrophorus marzuolus, đurđevače Tricholoma georgii, smrčka Morchela conica, lisičarke Cantherulus eybarius, sunčanice Macrolepiota procera, bukovače Pleurotus ostreatus, vrgnja Boletus edulis, gnjoištarka Coprinus commatus i drugih. Osim jestivih mogu se naći i neke otrovne kao što su vrste iz roda pupavki Amanita sp, brašnjača Clitocibe sp, te ludara Boletus satanas.

Područje Skakavca odlikuje se izuzetnom faunističkom raznovrsnošću, te su mnogi predstavnici životinjskog svijeta ovdje našli svoje utočište. Od glavnih vrsta divljači koje obitavaju na ovom prostoru su: srna, divlja svinja, medvjed, zec, lještarka, vuk, lisica, divlja mačka, jazavac, kuna, te brojne vrste ptica od kojih pojedine, na osnovu prijedloga ”Crvene liste” ugroženih ptica Bosne i Hercegovine, ulaze u kategoriju ugroženih vrsta.

Na širem prostoru vodopada Skakavac evidentirani su mnogi geomorfološki fenomeni, kao što su stijene, pećine, klisure, kanjoni i karstne konfiguracije.
Skoro sve planine u okolini Sarajeva su pretežno izgrađene od krečnjaka i vulkansko sedimentnih tvorevina. Za vodopad Skakavac je konstatovano da je usječen u krečnjake i dolomite, preko kojih su ubrani sedimenti mlađeg fliša.

Na užem području Skakavca zastupljene su sedimentne stijene donjeg i srednjeg trijasa i jursko kredni fliš, manjim dijelom kvartarne prirode, sipari, deluvijum, aluvijalni sedimenti.

Na lijevoj strani Peračkog potoka u predjelu Bukovika i Bijele Ravni zastupljeni su mlađi, ladinski sedimenti, dok su na desnoj strani pojavljuju krečnjaci u velikim blokovima.

U orografskom pogledu ovaj prostor je veoma heterogen. Čine ga brojni vrhovi, doline, kanjoni, klisure, usjeci i vrtače, dok je ravnih terena veoma malo.
Od klisura i kanjona najznačajnije su klisure Babinog potoka, Stublinskog potoka, Peračkog potoka, potoka Sušice, potoka Jasikovca i drugih uglavnom kraćih vodotoka.
Od stijena svojom konfiguracijom dominiraju: Skakavac, Crvene stijene, Uževica, Kečina stijena, Sušica, Bijela stijena, Vranjska stijena, Kozjača, a od pećina evidentirane su Kečina pećina, koja je teško pristupačna, te pećina pod Uževicom.


Ovi geomorfološki fenomeni imaju ne samo visoku indikatorsku vrijednost u kategorizaciji specifičnih biotopa,već doprinose i atraktivnosti ovog prostora.

Posmatrano područje je i sa hidrološkog aspekta vrlo specifično po brojnim izvorima, potocima, manjim rječicama i ponorima.
Hidrografsku okosnicu cijelog područja čini Perački potok, čija dolina dijeli obuhvat na dva dijela.


Najuzvodnije u obuhvatu nalazi se Babin potok koji, nakon uliva desne pritoke Lješnice, prerasta u Perački potok. Njegove desne pritoke su Sušica, Jasikovački potok, i Jasikovica, a lijeve Miljevački potok, Sejinovački potok i potok Skakavac. Nizvodno od sela Perca, Perački potok prelazi u rijeku Vogošću.


Svakako najveću vrijednost ovom prostoru daje vodopad Skakavac, koji je visine 98 m, te se ubraja među najveće vodopade u Bosni i Hercegovini.
Posmatrano sa hidrogeološkog aspekta, ovo područje je specifično po nakupinama sedre, koja se nalazi uz korito potoka Skakavac, što ukazuje da je u geološkoj prošlosti kroz dolinu potoka proticala znatno veća količina vode od sadašnje.


Osim ovih vodotoka među osnovne vrijednosti spadaju i brojna vrela, gdje treba napomenuti vrelo Bukovik, vrela ispod Bukovika, vrela ispod Vranjske stijene, vrela ispod Stublina, peračko vrelo, vrelo Skakavac.

U granici obuhvaćenog teritorija nema evidentiranih kulturnohistorijskih spomenika niti vrijednih objekata graditeljske baštine.Urađeni “Separat zaštite šireg područja vodopad Skakavac” navodi dva pravoslavna groblja, staro muslimansko groblje i na nekoliko lokaliteta srednjovjekovnu nekropolu stećaka. Krajem 2008. godine otkriveno je značajno nalazište stećaka na lokalitetu Babin potok koji datira iz XIII i XIV stoljeća.

Kako do Skakavca?

Do Spomenika prirode „Skakavac“ može se automobilom doći iz centra grada pravcem prema dvorani „Huan Antonio Samaran“ (ZETRA), pa zatim produžiti do naselja Nahorevo. Moguć je dolazak do rampe na ulazu u područje odakle se do vodopada pješači oko 1 km. Broj mjesta za parkiranje je ograničen.

Do područja se takođe može doći i minibusom. Minibus polazi iz ulice Sutjeska (kod Druge gimnazije) i vozi do Nahoreva. Polazak je svakih sat vremena. Od posljednje stanice do granice zaštićenog područja pješači se oko 4 km. Od ulaska u područje pa do vodopada pješači se još 4 km.

Minibusom

Autom

Šetnjom

Partneri

  • Planinarsko društvo "Lisin" Sarajevo
  • Nevladina organizacija "Alisei" Sarajevo - Milano
  • Općina Centar
  • Općina Stari Grad
  • Općina Ilijaš
  • Općina Vogošća
  • JU "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" Sarajevo

Učesnici u razvoju područja

  • Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo
  • Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo
  • Federalno ministarstvo okoliša i turizma