Osam zemalja učestvuje u aplikaciji na projekat „Strateški pristupi u sprečavanju požara, uzbunjivanju, zaštiti i kontroli štete u jadranskom regionu“. Projekat bi finansirala Evropska unija u iznosu od 10.320.000 eura, a trajao bi od decebmra 2013. do decembra 2015. godine. Krajnji korisnik, između ostalih, trebala bi biti i Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja.
Jedna od strateških tema iz programa je „Zaštita i prevencija prirodnih rizika u jadranskom regionu sa posebnom pažnjom na rizik od požara“.
Ovim projektom su se povezale zemlje sa različitim pristupima i legislativom o upravljanju rizicima od požara, nivoima operativne sposobnosti i nivoima spremnosti za prekograničnu saradnju – Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Crna Gora, Srbija i Slovenija. Korisnici su nacionalne institucije sa stvarnom odgovornošću u upravljanju prirodnim rizicima i koje imaju moć da unaprijede trenutnu međunarodnu saradnju. One predstavljaju donosioce i provoditelje politike.
Specifični ciljevi projekta su razviti zajedničke upravljačke politike o prevenciji požara zasnovane na preventivnim mjerama kako bi se minimalizirali rizici od požara; promovisati korištenje i provedbu naprednih informacijskih tehnologija (IKT) u integrisanom upravljanju rizicima štete nastalim požarom; unaprijediti pristupačnost statičkih i dinamičkih prostornih podataka o kopnenim, meteorološkim i sociološkim karakteristikama koje su vezane za štete nastale požarom i vatrogasnoj politici; kreiranje mehanizama za obuku s akcentom na gašenje požara u prirodnom okruženju i dizanje svijesti javnosti; definisanje zajedničke tehnike procjene rizika kako bi se stvorio permanentan instrument za prevenciju, kontrolu i upravljanje rizikom i predvidjele vandredne situacije koje mogu oštetiti prirodno i kulturno naslijeđe i javne zgrade.
U glavne očekivane rezultate projekta spadaju razvijeni i testirani zajednički prijedlozi za legislativne i institucionalne regulative za provedbu integralnih i održivih politika za zaštitu i prevenciju požara; definisane standarne procedure, posebno u prekograničnom upravljanju prevencijom i gašenjem požara; razvijene smjernice za teritorijalnu analizu uspostavljenih metodologija za zaštitu od požara; anketa o stvarnoj upotrebi procedura i mjera za zaštitu, prevenciju i predviđanje požara; provedene najnovije informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u aktivnostima prije, za vrijeme i poslije požara; osoblje obučeno da koristi IKT tehnologije u prevenciji, zaštiti i borbi protiv požara u divljini; upotreba geografskih informacijskih sistema i daljinskih tehnologija za detekciju u prevenciji rizika štete od požara; simulirani statički i dinamički prostorni podaci vezani za politiku štete od požara i njegovo gašenje; razvijene metode nadgledanja nakon požara i procjena štete, koji integrišu prostorne informacije iz više izvora za podršku upravljanju; razvijeni prekogranični edukacijski programi, trening i javna edukacija o integrisanom upravljanju prirodnim resursima sa minimalnim rizicima od požara; postignut međunarodni sporazum o prijedlozima protokola; unaprijeđena međunarodna saradnja u prevenciji, zaštiti, uzbunjivanju i kontroli štete; poboljšano potencijalno predviđanje rizika od požara i obrazac ponašanja pri požaru; smanjen period odgovora, povećana učinkovitost gašenja požara, smanjena područja požara, poboljšana sigurnost od požara, smanjena štete zbog unaprijeđenog donošenja odluka na osnovu podataka iz stvarnog života; smanjena prijetnja za vatrogasne jedinice koje su uključene u gašenje požara, kao i za stanovnike i posjetioce; povećana kompatibilnost u opremi, komunikaciji i obuci osoblja; permanentni prenos znanja najboljih praksi među institucijama; povećana svjesnost ciljnih grupa i učesnika; smanjene direktne i indirektne štete i druge posljedice požara.
Nesumnjivo je da će rezultati ovog projekta imati direktan uticaj ne samo na projektnim područjima, nego i na većim nacionalnim nivoima.
Projekat “Strateški pristupi u sprečavanju požara, uzbunjivanju, zaštiti i kontroli štete u jadranskom regionu”
274