Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja registrovana je 5. februara 2010. godine i svoj rad definiše na osnovu Planova upravljanja za zaštićena područja.Javna ustanova obuhvata sljedeća zaštićena područja: Spomenik prirode "Vrelo Bosne", Spomenik prirode "Skakavac", Zaštićeni pejzaž "Trebević" i Zaštićeni pejzaž "Bijambare".
Zadaci Javne ustanove su zaštita i očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti (geoloških, hidroloških, bioloških) i ambijentalne raznolikosti, kao i obezbjeđivanje nesmetanog odvijanja prirodnih procesa, te nadzor nad provođenjem uslova i mjera zaštite na zaštićenim područjima.

Trebević je od davnina predstavljao glavno izletište Sarajlija. Povoljan geografski položaj, nadmorska visina, blaga klima i prirodne ljepote usadili su se u srca zaljubljenika u prirodu još od doba Austro-Ugarske koja je prepoznala potencijal područja i počela ga modifikovati u izletište. Trend razvoja Trebevića nastavio se sve do Drugog svjetskog rata kada naglo prestaje, a nastavlja se nakon 1945. godine, posebno nakon izgradnje trebevićke žičare. Trebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite i to u kategoriji park – šuma. Sa sarajevskim mahalama na svojim padinama predstavlja jedinstven sklad urbanog i prirodnog.

Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne, smješten jugozapadno od grada Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjelašnice. Područje Vrela Bosne uvijek se razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilidža - Vrelo Bosne - Stojčevac, jer je svojim prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima ovaj prostor neodvojivo povezan. I prema stvorenim vrijednostima ovo područje predstavlja cjelinu, posebno sa aspekta turizma, banjskog liječenja i rekreacije.

Kad se iz doline rijeke Ljubine magistralnom cestom Sarajevo - Tuzla popne za kojih 150 metara nadmorske visine, putnik se nađe na početku prostrane Nišićke visoravni. Prema zapadu i sjeveru pružaju se valovite planinske livade, a prema jugu i istoku velike i guste šume. Na nekoliko mjesta pojavljuju se i stjenoviti krečnjački grebeni, koji cijelom pejzažu daju obilježja jedinstvene prirodne cjeline. Zaštićeni pejzaž "Bijambare" obuhvata površinu od 497 ha i ustanovljen je u cilju očuvanja pejzaža, naučnog istraživanja, ekološke edukacije i vaspitanja, te rekreacije i turizma.

Vodopad Skakavac je visine 98 m i smješten je u pejzažu izuzetne ljepote. Na osnovu provedenih istraživanja, te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj i vremenskoj organizaciji biocenoza i ekosistema, veoma specifične orografije,geoloških i hidroloških vrijednosti, visokog stepena biološke raznolikosti, endemičnosti i reliktnosti vrsta biljaka, gljiva i životinja, izrađena su dva elaborata i to: "Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac",čiji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (februar 2001. godine) i "Separat zaštite šireg prostornog obuhvata Skakavac", nosilac izrade je Kantonalni zavod za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa, Sarajevo (juni 2001. godine). Pomenuti elaborati su bili osnova za donošenje Odluke o proglašenju šireg podrucja vodopada «Skakavac», spomenikom prirode.

1
2
3
4
5

Novosti

10.02.2017

Iako je Srednja bijambarska pećina zatvorena i turistički voz ne radi, područje Bijambara ima šta ponuditi posjetiocima u ovim zimskim mjesecima. Prekrasna priroda kroz koju vodi uređena staza, čist i okrepljujući zrak, nestvarna tišina na samo četrdeset minuta vožnje od Sarajeva, nekropola u snježnoj bjelini...


25.01.2017

Sa 98 metara visine vodopad Skakavac jedan je od najvećih u regionu. Njegova osobenost privlači posjetioce ne samo iz susjednih zemalja već i mnogo šire. Vodopad je posebno interesantan zimi kada se voda zaledi te daje sliku koja se rijetko gdje drugo može naći. Područje Skakavca s vodopadom izgleda idilično u zimskim mjesecima, spada u mjesto koje se mora vidjeti.


13.01.2017

Tokom 2016. godine na području Vrela Bosne i Bijambara boravilo je više od 250.000 posjetilaca sa plaćenim ulaznicama. Na Vrelu Bosne 190.191, a na Bijambarama 63.981 posjetilac. Najveća posjeta na oba područja bila je u julu i augustu, a najmanja u januaru i februaru.