Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja registrovana je 5. februara 2010. godine i svoj rad definiše na osnovu Planova upravljanja za zaštićena područja.Javna ustanova obuhvata sljedeća zaštićena područja: Spomenik prirode "Vrelo Bosne", Spomenik prirode "Skakavac", Zaštićeni pejzaž "Bentbaša", Zaštićeni pejzaž "Trebević" i Zaštićeni pejzaž "Bijambare". Zadaci Javne ustanove su zaštita i očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti (geoloških, hidroloških, bioloških) i ambijentalne raznolikosti, kao i obezbjeđivanje nesmetanog odvijanja prirodnih procesa, te nadzor nad provođenjem uslova i mjera zaštite na zaštićenim područjima.

Nemoguće je povući granicu između Bentbaše i Sarajeva, onu stvarnu, materijalnu, kao i onu nevidljivu, u sjećanju. Razlog je krajnje jednostavan: ta granica ne postoji! Sarajevo i Bentbaša su neodvojive stvari, potpuno srasle i urasle jedna u drugu. Kad kažeš Bentbaša, misliš na Sarajevo i obrnuto. Od samih početaka vuku jedno drugo kao složna porodica, u sevdalinkama i pop-pjesmama, u usmenim i savremenim pričama.
Bentbaša predstavlja jedinstven spoj prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, s recimo 169 biljnih vrsta, a jedan od fantazmagoričnih podataka jest da su na njenom području zabilježene 134 vrste dnevnih leptira. Među kulturno-historijskim vrijednostima izdvaja se Kozija ćuprija, početak i kraj Sarajeva, zavisno da li ga putnik, Sarajlija ili stranac, s nostalgijom napušta ili s radošću u njega ulazi.

Trebević je od davnina predstavljao glavno izletište Sarajlija. Povoljan geografski položaj, nadmorska visina, blaga klima i prirodne ljepote usadili su se u srca zaljubljenika u prirodu još od doba Austro-Ugarske koja je prepoznala potencijal područja i počela ga modifikovati u izletište. Trend razvoja Trebevića nastavio se sve do Drugog svjetskog rata kada naglo prestaje, a nastavlja se nakon 1945. godine, posebno nakon izgradnje trebevićke žičare. Trebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite i to u kategoriji park – šuma. Sa sarajevskim mahalama na svojim padinama predstavlja jedinstven sklad urbanog i prirodnog.

Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne, smješten jugozapadno od grada Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjelašnice. Područje Vrela Bosne uvijek se razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilidža - Vrelo Bosne - Stojčevac, jer je svojim prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima ovaj prostor neodvojivo povezan. I prema stvorenim vrijednostima ovo područje predstavlja cjelinu, posebno sa aspekta turizma, banjskog liječenja i rekreacije.

Kad se iz doline rijeke Ljubine magistralnom cestom Sarajevo - Tuzla popne za kojih 150 metara nadmorske visine, putnik se nađe na početku prostrane Nišićke visoravni. Prema zapadu i sjeveru pružaju se valovite planinske livade, a prema jugu i istoku velike i guste šume. Na nekoliko mjesta pojavljuju se i stjenoviti krečnjački grebeni, koji cijelom pejzažu daju obilježja jedinstvene prirodne cjeline. Zaštićeni pejzaž "Bijambare" obuhvata površinu od 497 ha i ustanovljen je u cilju očuvanja pejzaža, naučnog istraživanja, ekološke edukacije i vaspitanja, te rekreacije i turizma.

Vodopad Skakavac je visine 98 m i smješten je u pejzažu izuzetne ljepote. Na osnovu provedenih istraživanja, te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj i vremenskoj organizaciji biocenoza i ekosistema, veoma specifične orografije,geoloških i hidroloških vrijednosti, visokog stepena biološke raznolikosti, endemičnosti i reliktnosti vrsta biljaka, gljiva i životinja, izrađena su dva elaborata i to: "Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac",čiji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (februar 2001. godine) i "Separat zaštite šireg prostornog obuhvata Skakavac", nosilac izrade je Kantonalni zavod za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa, Sarajevo (juni 2001. godine). Pomenuti elaborati su bili osnova za donošenje Odluke o proglašenju šireg podrucja vodopada «Skakavac», spomenikom prirode.

1
2
3
4
5
6

Novosti

24.09.2021

Na području Spomenika prirode „Vrelo Bosne“ u toku je redovno čišćenje vodotokova rijeke Bosne i jezera, uređenje zelenih površina, okopavanja ukrasnog grmlja te orezivanje stabala i vađenje suhih grana. Takođe se farba postojeći parkovski mobilijar (klupe, korpe i dr.) i postavljaju nove antistresne gumene podloge na dječijem igralištu.


23.09.2021

U organizaciji Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja, 22. septembra 2021. godine na Vrelu Bosne obilježen je Evropski dan bez automobila. Uz prisustvo brojnih medija, učenici Treće osnovne škole s Ilidže izveli su pokaznu vožnju biciklima i demonstrirali svoje biciklističko umijeće. Predstavljena je vožnja s raznoraznim preprekama i na nekoliko vrsta terena.


20.09.2021

Od 13. do 16. septembra 2021. godine u Baru održana je V međunarodna konferencija Parkova Dinarida - mreže zaštićenih područja Dinarida, čija je članica i Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja.